-
1 biti prisutan ali se ne mešati
• standbyСрпски-Енглески Технички речник > biti prisutan ali se ne mešati
-
2 biti prisutan ali se ne mešati
• stand by -
3 stand by
• biti pored; biti prisutan ali se ne mešati; biti spreman; biti tu; braniti; držati se postrani; moći; osloniti se; ostajati pri; pomoći; pripremiti se; prisustvovati; stajati spreman; stati uz -
4 take
(to take or keep (someone) as a hostage: The police were unable to attack the terrorists because they were holding three people hostage.) imeti koga za talca* * *I [téik]transitive verb1.vzeti, jemati; prijeti, zgrabiti; polastiti se, zavzeti; ujeti, zalotiti, zasačiti, military ujeti; vzeti mero, izmeriti; peljati se (z); (po)jesti, (po)pitito take advice — vprašati (prositi) za (na)svet, posvetovati seto take one's bearings marine izmeriti (določiti) svoj položaj, figuratively ugotoviti, pri čem smoto take the bull by the horns — zgrabiti bika za rogove, figuratively spoprijeti se s kom (čim)shall we take our coffee in the garden? — bi pili kavo na vrtu?to take the chair figuratively prevzeti predsedstvo, voditi (sejo ipd.)to take s.o.'s eye — pritegniti pozornost kake osebeto take the lead — prevzeti vodstvo, iti (kot prvi) naprejto take s.o.'s measurements — vzeti komu mere (o krojaču)I take the opportunity to tell you... — izkoriščam priliko, da vam povem...to take (holy) orders ecclesiastic biti posvečen, ordiniranto take a part — prevzeti, igrati vlogoto take in bad part — zameriti, za zlo vzetito take poison — vzeti strup, zastrupiti seto take s.o. prisoner ( —ali captive) — military ujeti kogato take 3000 prisoners military ujeti 3000 sovražnikovto take s.o. for s.tiv. adjective slang izvabiti, izmamiti, izlisičiti kaj iz kogato take s.o. stealing — zasačiti koga pri tatviniI take his statement with a grain of salt — njegove izjave ne jemljem dobesedno ("z zrnom soli", razsodno, s pametnim premislekom)to take by storm ( —ali assault) — zavzeti, osvojiti z jurišemto take a bit between teeth figuratively odpovedati poslušnostto take s.o.'s temperature — (iz)meriti komu temperaturoto take a ticket — vzeti, kupiti vozovnicoto take the train (a taxi, a tram) — peljati se z vlakom (taksijem, tramvajem)to take s.o. unawares — presenetiti kogato take the trouble of doing s.th. — vzeti si trud in napraviti kajto take the veil religion iti v samostan, postati nunato take the right way with s.o. — lotiti se koga s prave strani, na pravi načinto take a poor view ( —ali a dim view) of — ne odobravati (česa), imeti slabo mnenje o;2.odvzeti, odšteti; odnesti, s seboj vzeti, (od)peljati, odvesti; iztrgatito take s.o. home — odvesti koga domovwhere will this road take us? — kam nas pelje ta pot?he was taken hence — umrl je;3.dobiti; izkoristiti; prejemati, biti naročen na; nakopati si, staknitito take cold — dobiti (stakniti, nakopati si) nahod, prehladto take an infection — okužiti se, inficirati seto take s.th. as a reward — dobiti kaj kot nagradoto take a (mean) advantage of s.th. — (grdo) izkoristiti kajto take s.th. under a will — dobiti (podedovati) kaj po testamentu;4.vzeti, zahtevati, potrebovati, biti potrebenit took me ( —ali I took) 5 minutes to reach the station — potreboval sem ɜ minut, da sem prišel do postajeit would take a strong man to move it — potreben bi bil močan možakar, da bi to premaknilwhich size in hats do you take? — katero številko (velikost) klobuka potrebujete (nosite, imate)?it takes two to make a quarrel — za prepir sta potrebna dva;5.občutiti, imeti; nositi, pretrpeti, prenašati, prestati, doživeti; napravitito take the consequences — nositi, prevzeti poslediceto take a fall adjective slang nositi poslediceto take a loss — (pre)trpeti, imeti izguboto take offense — biti užaljen, zameritito take pity on s.o. — občutiti (imeti) usmiljenje za kogato take umbrage — sumničiti, posumitito take great pleasure in s.th. — imeti veliko veselje za kaj, uživati v čemare we going to take it lying down? — bomo to prenesli, ne da bi reagirali?these troops had taken the brunt of the attack — te čete so doživele glavni sunek napada;6.očarati, prevzeti, privlačitito take s.o.'s fancy — ugajati, prikupiti se komuwhat took him most was the sweetness of her voice — kar ga je najbolj prevzelo, je bila milina njenega glasu;7.razumeti, razlagati (si), tolmačiti (si), sklepati; smatrati (za), imeti za, vzeti za, verjetiI take it that... — to razumem tako, da...shall I take it that... — naj to razumem (naj si to razlagam), da...?then, I take it, you object to his coming — torej, če prav razumem, vi nasprotujete temu, da bi on prišelas I take it — kot jaz to razumem, po mojem mnenju (mišljenju)do not take it ill if I do not go — ne zamerite mi, če ne gremwhom do you take me for? — za koga me (pa) imate?to take s.o. for a fool — imeti koga za norcato take s.th. for granted — vzeti (smatrati) kaj za dejstvo, za samoumevnoto take as read politics juridically smatrati za prebrano (zapisnik itd.)may I take the minutes as read? — smem smatrati, da je zapisnik odobren?;8.zateči se (k, v); iti (k, v); vreči se v, pognati se v; preskočitito take earth hunting zbežati v luknjo (o lisici), figuratively umakniti se, skriti sehe took the bush — zatekel se je (pobegnil je, šel je) v hostothe horse took the hedge with the greatest ease — konj je preskočil živo mejo z največjo lahkoto;9.fotografirati; skrbeti (za)he took me while I was not looking — fotografiral me je, ko sem gledal(a) drugamhe insisted on being taken with his hat on — na vsak način je hotel biti fotografiran s klobukom na glavito take views — delati (fotografske) posnetke, fotografiratishe took her mother in her old age — skrbela je za mater v njeni starosti;10.intransitive verbuspeti, imeti uspeh, naleteti na odziv; botany prijeti se, uspevati, ukoreniniti se; technical prijeti; prijeti se (o barvi); medicine učinkovati, delovati (zdravilo, cepivo ipd.); (o ribi) prijeti, ugrizniti; photography fotografirati se, biti fotografiran; (redko) vneti se, vžgati se; colloquially biti prizadetto take as heir — prevzeti dediščino, nastopiti kot dedičPosebne zveze:to take into account ( —ali consideration), to take account for — vzeti v poštev (v račun), upoštevati, računati z, ozirati se na, vračunatito take aim at military meriti, ciljati nato take the air — iti na zrak (na prosto, ven); (o pticah) zleteti v zrak; aeronautics dvigniti seto take breath — zajeti sapo, oddahniti sithis takes the cake! slang to je pa že višek!to take care — biti oprezen, pazitito take charge of — prevzeti vodstvo (upravljanje, odgovornost) za; vzeti v svoje varstvoto take one's chance — tvegati, upati seto take s.o. into one's confidence — zaupati se komu, zaupno povedati komu kajto take under consideration — vzeti v pretres, v presojodeuce take it! — vrag vzemi to! k vragu s tem!to take effect — učinkovati, imeti učinek, uspeh; juridically stopiti v veljavoto take exception to ( —ali at, against) — grajati, oporekati, biti užaljen, zameriti, delati očitketo take evasive action slang izmuzniti se (pred nevarnostjo, dolžnostjo, plačanjem)to take s.o.'s evidence juridically zaslišati kogato take one's farewell — vzeti slovo, posloviti seto take to heart — vzeti si k srcu, biti prizadet, užalostiti seto take hold of — prijeti, zgrabitito take issue with — ugovarjati, nasprotovati, biti protito take it (on the chin) slang požreti (žalitev), mirno sprejeti (kazen)take it or leave it! — vzemi ali pa pusti! reci da ali pa ne! napravi, kar hočeš!to take a journey — potovati, iti na potovanjeto take kindly to s.o. — čutiti nagnjenje do koga, marati kogato take leave of — vzeti slovo od, posloviti se odto take liberties — preveč si dovoliti, biti predrzento take one's life in one's hand — tvegati (svoje) življenje, staviti svoje življenje na kockoto take the measure of s.o.'s foot — vzeti mero za obutev, figuratively premeriti sposobnosti, moči kake osebeto take the minutes — pisati, voditi zapisnik (seje itd.)to take notice colloquially opazitito take notice of — vzeti na znanje, upoštevatito take no notice of — ne upoštevati, ne se meniti za, ignoriratito take in ( —ali to) pieces — narazen (se) dati, razstaviti (se)to take part in — udeležiti se, sodelovati vto take a ride — pojezditi; peljati se (z vozilom)to take rise — izvirati, nasta(ja)tito take shape — dobiti obliko, (iz)oblikovati seto take the rough with the smooth figuratively vzeti življenje takšno, kakršno jeto take short — presenetiti, zalotitito take to s.th. like ducks to water — takoj se vneti (ogreti) za kajto take to task — poklicati na odgovornost, grajati, oštetito take the time from s.o. figuratively točno se ravnati po komtake it easy! — ne razburjaj se!I am not taking any colloquially hvala, tega ne bom (vzel), tega ne maramto take the water marine izplutito take the wind out of s.o.'s sails figuratively preprečiti komu kaj, prekrižati komu načrteto take wine with s.o. — nazdraviti komuto take upon o.s. an office — prevzeti (neko) službo (dolžnost, opravilo)that walk did take it out of us! — ta sprehod nas je zares zdelalto take s.o. at his word — koga za besedo prijetiII [téik]nounvzetje, odvzem; ulov (rib); hunting plen, uplenitev; prejemek, iztržek, izkupiček, inkaso (v gledališču, na koncertu itd.); film, televizija, posnetek scene, scena; British English zakup, zemlja v zakupu; šah odvzem (figure)he is very proud ot his take — zelo je ponosen na svoj plen, na to, kar je ujel (ulovil) -
5 head
[hed] 1. noun1) (the top part of the human body, containing the eyes, mouth, brain etc; the same part of an animal's body: The stone hit him on the head; He scratched his head in amazement.) glava2) (a person's mind: An idea came into my head last night.) pamet3) (the height or length of a head: The horse won by a head.) dolžina glave4) (the chief or most important person (of an organization, country etc): Kings and presidents are heads of state; ( also adjective) a head waiter; the head office.) glava; glaven5) (anything that is like a head in shape or position: the head of a pin; The boy knocked the heads off the flowers.) glava, glavica6) (the place where a river, lake etc begins: the head of the Nile.) izvir7) (the top, or the top part, of anything: Write your address at the head of the paper; the head of the table.) vrh8) (the front part: He walked at the head of the procession.) čelo9) (a particular ability or tolerance: He has no head for heights; She has a good head for figures.) nadarjenost10) (a headmaster or headmistress: You'd better ask the Head.) predstojnik11) ((for) one person: This dinner costs $10 a head.) na osebo12) (a headland: Beachy Head.) rt13) (the foam on the top of a glass of beer etc.) pena2. verb1) (to go at the front of or at the top of (something): The procession was headed by the band; Whose name headed the list?) biti na čelu2) (to be in charge of; to be the leader of: He heads a team of scientists investigating cancer.) voditi3) ((often with for) to (cause to) move in a certain direction: The explorers headed south; The boys headed for home; You're heading for disaster!) iti proti4) (to put or write something at the beginning of: His report was headed `Ways of Preventing Industrial Accidents'.) nasloviti5) ((in football) to hit the ball with the head: He headed the ball into the goal.) udariti z glavo•- - headed- header
- heading
- heads
- headache
- headband
- head-dress
- headfirst
- headgear
- headlamp
- headland
- headlight
- headline
- headlines
- headlong
- head louse
- headmaster
- head-on
- headphones
- headquarters
- headrest
- headscarf
- headsquare
- headstone
- headstrong
- headwind
- above someone's head
- go to someone's head
- head off
- head over heels
- heads or tails?
- keep one's head
- lose one's head
- make head or tail of
- make headway
- off one's head* * *I [hed]adjectiveglavni, na čeluBritish English head boy — najboljši dijak v razreduhead waiter — glavni natakar, plačilniII [hed]nounglava; dolžina glave (pri konjskih dirkah); pamet, razum, nadarjenost; vodja, voditelj, predstojnik; šolski direktor, -ica; glava kovanca; glava, vrh, gornji del, vzglavje (strani, postelje, knjige, pisma, stopnišča itd); glava žeblja, kladiva, bucike; višek, kriza; pena na pivu, mleku; rogovje (srnjadi); oseba, komad, kos, glava (živine); stržen čira; izvir reke; zajezena voda; pritisk pare zraka, plina, vode; predgorje, rt; familiarly plačilni, glavni natakar; streha na vozu; glavna točka (govora), poglavje (knjige), rubrika, stolpič (v časopisu); economy postavka (v računu, fakturi), kategorija; slang latrinaabove one's head — težko razumljivo, prepametno za kogaby a short head — za dolžino nosu, figuratively z majhno prednostjothe head and front — bistvo, politics glava zarote, vodja uporafrom head to foot — od nog do glave, popolnomahead first ( —ali foremost) — z glavo naprej, figuratively nepremišljenohead over heels — narobe, do ušes, na vrat na nosover one's head — viseč nad glavo (nevarnost); težko razumljivoout of one's own head — sam od sebe, sam, na lastnem zeljnikutwo heads are better than one — kolikor glav, toliko mislislang King's (Queen's) head — poštna znamkahead, cook and bottle washer — kdor s svojim vedenjem poudarja svojo veljavofiguratively on your head be it! — naj gre na tvojo glavo, ti si odgovorenten head of cattle — deset glav živine;Z glagoli: to beat s.o.'s head off — prekositi kogafiguratively to break one's head — glavo si razbijatito carry one's head high — nositi glavo pokonci, biti ponosento come to a head — priti do krize, zaostriti semedicine zagnojiti se, dozoreti (čir); slang to do a thing on one's head — igraje kaj napravitito drag in by the head and ears — s silo privleči, za ušesa privlečito give s.o. his head figuratively popustiti uzdeto get s.th. through one's head — doumeti, razumeti kajto go over s.o.'s head — biti pretežko za kogato go to s.o.'s head — v glavo stopitithis horse eats his head off — ta konj več pojé, kot je vredento have a head — imeti "mačka"to have one's head in the clouds figuratively živeti v oblakih, sanjaritito have a head like a sieve — imeti glavo kot rešeto, biti pozabljivfiguratively to keep one's head above water — obdržati se nad vodo, životaritito knock s.th. on the head — onemogočiti kajto lay ( —ali put) heads together — glave stikati, posvetovati seto let s.o. have his head — pustiti komu delati po svoji glavito lie on s.o.'s head — biti komu v bremeI cannot make head or tail of — ne razumem, ne vidim ne repa ne glaveto make head — izbiti na čelo, napredovatito put s.th. into s.o.'s head — vtepsti komu kaj v glavoto put s.th. into one's head — vtepsti si kaj v glavoto put s.th. out of s.o.'s head — izbiti komu kaj iz glaveto put s.th. out of one's head — izbiti si kaj iz glaveto run in s.o.'s head — vrteti se komu po glavito take s.th. into one's head — v glavo si kaj vtepstito talk over s.o.'s head — za koga preučeno govoritito talk s.o.'s head off — utruditi koga z nenehnim govorjenjemto talk through the back of s.o.'s head — neprestano v koga govoritito throw o.s. at the head of — obesiti se komu za vratto turn s.o.'s head — glavo komu zmešatito work one's head off — pretegniti se od dela, garatiheads I win, tails you lose — izgubiš v vsakem primeruIII [hed]1.transitive verbvoditi, biti na čelu, priti na čelo; zapovedovati; prekositi, prekašati; obiti (reko) pri izviru; dati naslov, glavo (pismu itd.); obrezati, odsekati vrh (stebla, krošnjo drevesa); upreti se, nasprotovati, postaviti se po robu; obrniti proti; sport udariti žogo z glavo;2.intransitive verb -
6 make
[meik] 1. past tense, past participle - made; verb1) (to create, form or produce: God made the Earth; She makes all her own clothes; He made it out of paper; to make a muddle/mess of the job; to make lunch/coffee; We made an arrangement/agreement/deal/bargain.) narediti2) (to compel, force or cause (a person or thing to do something): They made her do it; He made me laugh.) pripraviti koga do česa3) (to cause to be: I made it clear; You've made me very unhappy.) narediti4) (to gain or earn: He makes $100 a week; to make a profit.) zaslužiti5) ((of numbers etc) to add up to; to amount to: 2 and 2 make(s) 4.) znašati6) (to become, turn into, or be: He'll make an excellent teacher.) postati7) (to estimate as: I make the total 483.) oceniti8) (to appoint, or choose, as: He was made manager.) imenovati9) (used with many nouns to give a similar meaning to that of the verb from which the noun is formed: He made several attempts (= attempted several times); They made a left turn (= turned left); He made (= offered) a suggestion/proposal; Have you any comments to make?)2. noun(a (usually manufacturer's) brand: What make is your new car?) znamka- maker- making
- make-believe
- make-over
- makeshift
- make-up
- have the makings of
- in the making
- make a/one's bed
- make believe
- make do
- make for
- make it
- make it up
- make something of something
- make of something
- make something of
- make of
- make out
- make over
- make up
- make up for
- make up one's mind
- make up to* * *I [méik]noundelo, izdelovanje; economy izdelek, fabrikat, proizvod, (tovarniška) znamka; kroj, fasona; technical vrsta, oblika, tip, proizvodnja; postava, stas; zgradba (zgodbe); electrical spoj, kontakt; napoved aduta (bridge), mešanje kartof best English make — najboljše angl. kvaliteteelectrical to be at make — biti spojenslang to be on the make — biti na lovu za denarjem, za dobičkom; vzpenjati se (družbeno)British English nautical make and mend — prost čas za mornarjeII [méik]1.transitive verbdelati, napraviti; izdelati, izdelovati (from, of, out, of iz); predelati, predelovati, tvoriti, oblikovati (to, into v); pripraviti (kavo, čaj); uvesti (pravila, zakone), sestaviti, spisati (pesem); zbrati (glasove); ustvariti; figuratively napraviti kaj iz koga (to make a doctor of s.o.); povzročiti, prinašati (zadovoljstvo); pokazati se, postaviti, biti ( she ŋs him a good wife); znesti, znašati; imenovati za ( he was made a general); (z nedoločnikom brez "to" v aktivu, s "to" v pasivu) pripraviti koga do česa (they made him talk, he was made to talk); meniti, misliti, predstavljati si ( what do you make of it); colloquially imeti koga za kaj ( I make him an honest man); zaslužiti, ustvariti dobiček; doseči (hitrost), premeriti (pot); slang zapeljati, posiliti; prispeti (ladja v pristanišče), doseči; nautical zagledati (kopno); British English jesti; imeti (govor); mešati karte; electrical spojiti American slang identificirati koga;2.intransitive verbnameniti se, poskusiti, napotiti se, peljati (pot) razprostirati se, teči (reka) (to); nastopiti (plima), naraščati (voda); figuratively povzročiti, pripeljati doto make allowance for — upoštevati, biti uvidevento make amends for — odškodovati, oddolžiti se za kajto make as if ( —ali as though) — pretvarjati se, hlinitias you make your bed so you must lie upon it — kakor boš postlal, tako bož ležalto make believe — pretvarjati se, hlinitito make a bid for — truditi se za, potegovati se za kajto make bold — drzniti si, upati sito make no bones about — povedati odkrito brez strahu, požvižgati se na kajto make or break s.o. — pripeljati koga do uspeha ali polomato make a clean breast of — priznati, olajšati si srceto make the best of — izkoristiti kar najbolje, napraviti kar se le da, sprijazniti se s čimto make clear — objasniti, razložitito make the door upon s.o. — zapreti komu vratato make a difference to — biti važno, spremeniti stvarto make both ends meet — shajati s svojimi sredstvi, prilagoditi izdatke dohodkomto make eyes at — spogledovati se, zaljubljeno koga gledatito make excuses — opravičevati se, izgovarjati se, izvijati seto make an exhibition of o.s. — spozabiti seto make a fool of o.s. — biti za norcato make a fool of s.o. — imeti koga za norcato make free with — brez zadrege uporabljati, razpolagati s čimto make fun ( —ali game) of — zasmehovati koga, zafrkavatito make s.th. good — povrniti, kriti, nadoknaditito make a hash of — pokvariti, zavozlati (zgodbo)American to make a hit — postati popularento make o.s. at home — biti kakor domaAmerican to make it — uspetinautical to make it so — izvršiti nalogto make it hot for s.o. — naščuvati javnost proti komu, preganjati kogato make things humorously gladko izpeljati (da teče kot po maslu)to make known — sporočiti, objavitito make land — zagledati kopno, pripluti v pristaniščeto make light ( —ali little) of — podcenjevati, nalahko jematislang to make like — posnematito make one's own life — živeti svoje življenje, hoditi svojo potto make love to — ljubimkati, spolno občevati s komto make one's mark — napraviti karijero, izkazati seto make merry — hrupno proslavljati, bučno se veselitito make minoemeat of — izpodbiti, popolnoma premagatito make money — dobro zaslužiti, obogatetito make s.o.'s mouth water — vzbuditi zavist ali željoto make move — lotiti se česa, odpraviti se, krenitito make much of — ceniti, pripisovati važnost čemu, imeti od česa veliko koristito make a name for o.s. — napraviti si imeto make a noise in the world — postati slaven, zaslovetito make nothing of — ne razumeti, biti zmedento make of — tolmačiti, razlagati sito make the pace — voditi, diktirati tempoto make passes at — objemati, ljubkovati, dvoritito make one's pile — obogateti, spraviti denar na kupto make a plunge — lotiti se brez pomisleka, visoko stavitinautical to make port — pripluti v pristaniščeto make a point of — vztrajati pri čem, predvsem se potruditito make a practice of — imeti navado, navaditi seto make a racket — biti zelo hrupen, razgrajatito make sail — odpluti, odjadratito make o.s. scarce — izginitito make no secret of — ne prikrivati, odkrito pokazati ali povedatito make shift with — pomagati si, nekako ureditito make s.o. sit up — koga zelo presenetitito make s.o. sore — razjeziti koganautical to make sternway — ritensko pluti, zaostajati, nazadovatito make a stand — zaustaviti se, postaviti se v bran (vojska)to make a clean sweep of — dobro pomesti, vse odstranitito make a touch — sposoditi si, poskušati si sposoditito make hacks for — odpraviti se kam, napotiti seAmerican to make the team — biti sprejet v moštvoto make a trial of — poskusiti, preizkusiti kajto make o.s. understood — jasno se izrazitito make way — utreti si pot, napredovatito make s.o. out of his wits — spraviti koga ob pamet -
7 way
[wei] 1. noun1) (an opening or passageway: This is the way in/out; There's no way through.) prehod2) (a route, direction etc: Which way shall we go?; Which is the way to Princes Street?; His house is on the way from here to the school; Will you be able to find your/the way to my house?; Your house is on my way home; The errand took me out of my way; a motorway.) pot; smer3) (used in the names of roads: His address is 21 Melville Way.) cesta4) (a distance: It's a long way to the school; The nearest shops are only a short way away.) pot5) (a method or manner: What is the easiest way to write a book?; I know a good way of doing it; He's got a funny way of talking; This is the quickest way to chop onions.) način6) (an aspect or side of something: In some ways this job is quite difficult; In a way I feel sorry for him.) ozir7) (a characteristic of behaviour; a habit: He has some rather unpleasant ways.) navada8) (used with many verbs to give the idea of progressing or moving: He pushed his way through the crowd; They soon ate their way through the food.) pot2. adverb((especially American) by a long distance or time; far: The winner finished the race way ahead of the other competitors; It's way past your bedtime.) daleč- wayfarer- wayside
- be/get on one's way
- by the way
- fall by the wayside
- get/have one's own way
- get into / out of the way of doing something
- get into / out of the way of something
- go out of one's way
- have a way with
- have it one's own way
- in a bad way
- in
- out of the/someone's way
- lose one's way
- make one's way
- make way for
- make way
- under way
- way of life
- ways and means* * *I [wéi]nounpot, cesta, steza; proga; prehod; stran, smer; nautical kurzway out — izhod; prehojena pot; pot ali oddaljenost, ki jo je treba prehoditi; dalja, del poti ali potovanja; prosta pot, prostor; figuratively priložnost, prilika, možnost, izhod; napredovanje, napredek, razvoj; colloquially okolica, stran; figuratively pot, način, sredstvo, postopek, metoda; navada, lastnost, običaj; poklic, stroka, področje dejavnosti; (zdravstveno) stanje, položaj; ozir, pogled, zveza, razmerje, stopnja; nautical plural grede za spuščanje ladje v vodo, sankeany way — vsekakor, v vsakem primeruby way of — na poti čez; z namenom, da; zato, da; s pomočjo; zaradiby the way — mimogrede, spotoma, na poti; sicer; slučajnoin a way — nekako, na neki način, ne popolnomain a small way — skromno, brez pretenzij, ponižnoone way or another — tako ali tako, kakorkoli, nekakoover the way — na drugi strani (poti), čez cestothe other way round — v obratni smeri, narobe, (ravno) obratnounder way nautical na poti, na vožnjithe way of the world — tok, način življenja, ukoreninjen običajthe way of the cross religion križev potno way inferior — nikakor ne slabši, neznatnejšithe good old ways — dobri, stari običajihigh way — glavna cesta, državna cesta; figuratively običajni način delovanjalion in the way — zapreka, motnja (zlasti namišljena, fiktivna)permanent way railway tir, tračnicepermanent-way man railway progovni delavecnothing out of the way — nič posebnega (nenavadnega, izrednega)this way please! — semkaj, za menoj, prosim!this is not in my way — to ni moja stroka, s tem se ne bavimto be in the family way — biti noseča, pričakovati otrokato be in s.o.'s way — biti komu napoti, motiti kogato be on the way — biti na poti, približevati seto be in a way colloquially biti vznemirjen, razburjento clear the way — umakniti se s poti, dati prost prehodto come ( —ali to fall) in s.o.'s way — srečati koga, naleteti na kogato get in the way — biti napoti, zapreti pot, oviratito get in the way of s.th. — razumeti kajto get out of the way — iti s poti, umakniti se (s poti)to give way — umakniti se, odmakniti se, izogniti se; popuščati, popustitito force one's way — izsiliti, utreti si potto go one's way — oditi, iti po svoji potito go ( —ali to take) one's own way — iti svojo pot; ravnati, narediti neodvisno od nasvetov drugihto go the way of all the earth (of all flesh, of nature) figuratively umretiyou can't have it both ways — ne moreš imeti obojega; figuratively ne more biti volk sit in koza celato have one's own way — delati po svoji glavi; doseči to, kar želimoto look s.o.'s way — gledati proti komuto lose way — izgubiti, zmanjšati hitrostto lose one's way — zaiti, izgubiti seto make way — napredovati; figuratively prodreti, uspetito make one's own way — iti po svoji poti, oditito make the best of one's way — iti čim hitreje, pohitetito put o.s. out of the way — truditi se, da(ja)ti si trudato put s.o. out of the way — spraviti koga s poti, tajno ubiti kogato see a way out — videti pot (izhod, neko možnost)to stand in the way of s.o. — ovirati koga, zastaviti komu potto work one's way — študirati, preživljati se z delomII [wéi]transitive verbizuriti (konja) za hojo ali ježo po cestiIII [wéi]adverb colloquially daleč -
8 mind
1.(the power by which one thinks etc; the intelligence or understanding: The child already has the mind of an adult.) pamet2. verb1) (to look after or supervise (eg a child): mind the baby.) paziti na kaj2) (to be upset by; to object to: You must try not to mind when he criticizes your work.) vznemirjati se3) (to be careful of: Mind (= be careful not to trip over) the step!) paziti4) (to pay attention to or obey: You should mind your parents' words/advice.) upoštevati3. interjection(be careful!: Mind! There's a car coming!) pazi!- - minded- mindful
- mindless
- mindlessly
- mindlessness
- mindreader
- at/in the back of one's mind
- change one's mind
- be out of one's mind
- do you mind!
- have a good mind to
- have half a mind to
- have a mind to
- in one's mind's eye
- in one's right mind
- keep one's mind on
- know one's own mind
- make up one's mind
- mind one's own business
- never mind
- on one's mind
- put someone in mind of
- put in mind of
- speak one's mind
- take/keep one's mind off
- to my mind* * *I [máind]nounspomin; mišljenje, mnenje, nazor; misel; namen, volja, želja; pamet, razum; duh, duša; razpoloženje, čud; srceto be in two minds about s.th. — kolebati, omahovatito be of s.o.'s mind — strinjati se s kom, biti istega mnenjain one's mind's eye — v duhu, v domišljijito close one's mind to — zapreti se vase, zapreti srce čemuto enter s.o.'s mind — priti komu na misela frame ( —ali state) of mind — duševno stanje, trenutno razpoloženjeto give one's mind to s.th. — lotiti se česa zanimati se za kajto give s.o. a piece ( —ali bit) of one's mind — učiti koga kozjih molitvic, odkrito povedati svoje mnenje o komto have a good ( —ali great) mind to — nameniti se, biti trdno odločen za kajto have s.th. on one's mind — biti zaskrbljen zastran česa stalno misliti na kajto have an open mind — biti brez predsodkov, nepristranskito bave it in mind to do s.th. — nameravati kaj storitito have s.th. in mind — nameravati, imeti načrt, izbratito know one's own mind — biti odločen, vedeti kaj hočešnot to know one's own mind — biti poln dvomov, obotavljati seto make up one's mind to s.th. — sprijazniti se s čimto ( —ali in) my mind — po mojem mnenju, meni pri srcumany men, many minds — kolikor glav, toliko mislito pass ( —ali go) out of mind — iti v pozabo, pozabiti kajto put s.o. in mind of s.th. — spomniti koga na kajto put s.tb. out of one's mind — izbiti si kaj iz glaveto read s.o.'s mind — brati komu misli, uganiti komu mislijuridically of sound mind and memory — prisebento set one's mind on — ubiti si kaj v glavo, odločiti se za kajout of sight, out of mind — kar ne vidiš, hitro pozabišto tell s.o. one's mind — komu odkrito povedati svoje mnenjetime out of mind — davno, pozabljeni časito turn over in one's mind — skrbno pretehtati, premislitiII [máind]1.transitive verbpaziti na kaj, meniti se za kaj, skrbeti, brigati, ozirati se na kaj; nasprotovati, ugovarjati; archaic spomniti (of na), spomniti se na kaj;2.intransitive verbpaziti; biti protito mind one's own business — pometati pred svojim pragom, brigati se zasedon't mind me — ne oziraj se name, ne pusti se motitiwould you mind coming! — bi prišel, prosim!do you mind my smoking? — imaš kaj proti, če kadim?colloquially mind you write — glej, da boš pisalcolloquially I don't mind if I do — prav rad to storimmind and do that — pazi, da boš to res storilslang to mind one's eye — biti previdenmind (yon)! — zapomni si!never mind! — nič ne de, ni važno, ne vznemirjaj se, ne oziraj se na to!never mind him! — ne brigaj se zanj!slang mind out! — pazi, umakni se!he minds a great deal — je proti, zelo ga motiI shouldn't mind (a drink) — rad bi (kaj popil), nimam nič protimind the step! — pazi na stopnico! -
9 hold
I 1. [həuld] past tense, past participle - held; verb1) (to have in one's hand(s) or between one's hands: He was holding a knife; Hold that dish with both hands; He held the little boy's hand; He held the mouse by its tail.) držati2) (to have in a part, or between parts, of the body, or between parts of a tool etc: He held the pencil in his teeth; She was holding a pile of books in her arms; Hold the stamp with tweezers.) držati3) (to support or keep from moving, running away, falling etc: What holds that shelf up?; He held the door closed by leaning against it; Hold your hands above your head; Hold his arms so that he can't struggle.) (za)držati4) (to remain in position, fixed etc when under strain: I've tied the two pieces of string together, but I'm not sure the knot will hold; Will the anchor hold in a storm?) zdržati5) (to keep (a person) in some place or in one's power: The police are holding a man for questioning in connection with the murder; He was held captive.) zadržati6) (to (be able to) contain: This jug holds two pints; You can't hold water in a handkerchief; This drawer holds all my shirts.) držati, vsebovati7) (to cause to take place: The meeting will be held next week; We'll hold the meeting in the hall.) biti8) (to keep (oneself), or to be, in a particular state or condition: We'll hold ourselves in readiness in case you send for us; She holds herself very erect.) držati se9) (to have or be in (a job etc): He held the position of company secretary for five years.) imeti10) (to think strongly; to believe; to consider or regard: I hold that this was the right decision; He holds me (to be) responsible for everyone's mistakes; He is held in great respect; He holds certain very odd beliefs.) verjeti, imeti (koga za kaj)11) (to continue to be valid or apply: Our offer will hold until next week; These rules hold under all circumstances.) veljati12) ((with to) to force (a person) to do something he has promised to do: I intend to hold him to his promises.) držati za13) (to defend: They held the castle against the enemy.) braniti14) (not to be beaten by: The general realized that the soldiers could not hold the enemy for long.) zadržati nasprotnika15) (to keep (a person's attention): If you can't hold your pupils' attention, you can't be a good teacher.) pritegniti (pozornost)16) (to keep someone in a certain state: Don't hold us in suspense, what was the final decision?) proslavljati17) (to celebrate: The festival is held on 24 June.) imeti18) (to be the owner of: He holds shares in this company.) obdržati se19) ((of good weather) to continue: I hope the weather holds until after the school sports.) počakati pri telefonu20) ((also hold the line) (of a person who is making a telephone call) to wait: Mr Brown is busy at the moment - will you hold or would you like him to call you back?) držati21) (to continue to sing: Please hold that note for four whole beats.) obdržati22) (to keep (something): They'll hold your luggage at the station until you collect it.) prinesti23) ((of the future) to be going to produce: I wonder what the future holds for me?)2. noun1) (the act of holding: He caught/got/laid/took hold of the rope and pulled; Keep hold of that rope.) prijem2) (power; influence: He has a strange hold over that girl.) vpliv3) ((in wrestling etc) a manner of holding one's opponent: The wrestler invented a new hold.) prijem•- - holder- hold-all
- get hold of
- hold back
- hold down
- hold forth
- hold good
- hold it
- hold off
- hold on
- hold out
- hold one's own
- hold one's tongue
- hold up
- hold-up
- hold with II [həuld] noun((in ships) the place, below the deck, where cargo is stored.) podkrovje* * *I [hóuld]nounnautical podpalubje, ladijsko skladišče; aeronautics prostor za prtljago v letaluII [hóuld]nounprijem, opora; moč, vpliv (on, over, of); American ustavitev, zadrževanje; archaic utrdbato catch ( —ali get, lay, seize, take) hold of s.th. — prijeti kaj, dobitito get hold of s.o. — ujeti koga, zalotiti kogato get hold of o.s. — dobiti se v oblast, obvladati seto get a hold on s.o. — dobiti koga v oblastto have a (firm) hold on s.o. — imeti koga v oblastito keep hold of — čvrsto držati, ne izpustiti iz rokto miss one's hold — zgrešiti, napak prijetiAmerican to put a hold on s.th. — zaustaviti kaj, zadržati kajIII [hóuld]1.transitive verbdržati, obdržati, zadržati; omejiti, zadrževati, ovirati, krotiti; zdržati; sport zadržati nasprotnika; zavezati koga za kaj (to); imeti (npr. sestanek); imeti, posedovati (zemljo, pravice, delnice, službo); imeti koga za kaj (npr. za poštenjaka); proslavljati (praznik); obdržati (smer); prenašati (alkohol); military & figuratively odbraniti, obdržati (položaj); juridically odločiti, odrediti; pritegniti (pozornost); American zadostovati (hrana); American rezervirati, imeti rezervacijo (v hotelu); American prijeti, obdržati v zaporu;2.intransitive verbdržati se, zadržati se, vztrajati (by, to pri, na čem); veljati, obveljati; obstati, prenehati; dogajati se, bitihold! — počakaj, ustavi se!to hold the bag — ostati na cedilu, imeti vso odgovornostto hold a brief for — odobravati, strinjati seto hold in check — imeti koga v šahu, krotitito hold dear — ceniti, čislati, ljubitito hold fast — čvrsto držati, ne izpustitito hold good — veljati, obveljati, izkazati seto hold one's ground ( —ali one's own) — vztrajati, ne popustiti, biti kosto hold s.o. (s.th.) in the hollow of one's hand — imeti koga (kaj) v pestihold hard! — počakaj!, stoj!hold everything! — takoj prenehaj!to hold at nought — omalovaževati, ne cenitito hold one's peace ( —ali tongue) — molčati, držati jezik za zobmito hold a stock — imeti zalogo, imeti na zalogito hold true — veljati, biti resto hold water — prenesti natančen pregled, veljati; biti vodotesenthere is no holding him — ne da se ga zadržati, nezadržen jeneither to hold nor to bind — ki se ga ne da obvladati, neukročen -
10 look
[luk] 1. verb1) (to turn the eyes in a certain direction so as to see, to find, to express etc: He looked out of the window; I've looked everywhere, but I can't find him; He looked at me (angrily).) pogledati2) (to seem: It looks as if it's going to rain; She looks sad.) zdeti se3) (to face: The house looks west.) gledati2. noun1) (the act of looking or seeing: Let me have a look!) pogled2) (a glance: a look of surprise.) pogled3) (appearance: The house had a look of neglect.) videz•- - looking
- looks
- looker-on
- looking-glass
- lookout
- by the looks of
- by the look of
- look after
- look ahead
- look down one's nose at
- look down on
- look for
- look forward to
- look here!
- look in on
- look into
- look on
- look out
- look out!
- look over
- look through
- look up
- look up to* * *I [luk]nounpogled (at); (singular ali plural) izraz (obraza), videz, podobato give s.th. a second look — še enkrat ali natančneje kaj pogledatiII [luk]1.intransitive verbgledati, pogledati, motriti, ogledovati (at); colloquially strmeti, čuditi se; biti videti, zdeti se; kazati (to, towards na kaj); figuratively obrniti, nameriti, usmeriti (pogled, pozornost; at); paziti (to na) skrbeti ( that da) gledati ( that da how kako); upati, pričakovati; gledati na, biti obrnjen proti (to, towards);2.transitive verbgledati, pogledati, (s pogledom) izrazitilook here! — poglej, poslušaj!don't look like that — ne glej tako, ne delaj takega obrazalook and see — sam poglej, sam se prepričajlook you! — pomisli!, pazi!, glej!it looks as if ( —ali as though) — videti je, ko da bito look o.s. again — popraviti se (po bolezni itd.)to look black (at s.o.) — biti videti jezen (mrko koga gledati)to look blue — biti videti otožen, nesrečento look back — nazaj pogledati, pomisliti nahe looks as if butter wouldn't melt in his mouth — videti je, ko da ne bi znal do pet štetito look compassion at s.o. — sočutno koga gledatito look daggers at s.o. — z očmi koga prebadatito look s.o. in the eyes — gledati komu v očito look in the face — pogledati čemu v obraz, videti kaj v pravi lučito look a gift horse in the mouth — ali to look a horse trade in the tushes — gledati podarjenemu konju na zobeto look like — biti videti kot, biti podobenhe looks like winning — kaže, da bo zmagalI look to live many years here — pričakujem, da bom dolgo živel tukajto look one's last at s.o. — zadnjič koga pogledatilook before you leap — ne prenagli se, dobro premisli preden kaj storišto look sharp — ( with) pohiteti, podvizati se (s čim)to look small — pokazati se v slabi luči, napraviti slab vtis -
11 lie
I 1. noun(a false statement made with the intention of deceiving: It would be a lie to say I knew, because I didn't.) laž2. verb(to say etc something which is not true, with the intention of deceiving: There's no point in asking her - she'll just lie about it.) lagati- liarII present participle - lying; verb1) (to be in or take a more or less flat position: She went into the bedroom and lay on the bed; The book was lying in the hall.) leči, ležati2) (to be situated; to be in a particular place etc: The farm lay three miles from the sea; His interest lies in farming.) nahajati se, biti3) (to remain in a certain state: The shop is lying empty now.) ostati4) ((with in) (of feelings, impressions etc) to be caused by or contained in: His charm lies in his honesty.) biti v•- lie back- lie down
- lie in
- lie in wait for
- lie in wait
- lie low
- lie with
- take lying down* * *I [lai]nounlaž, neresnica, izmišljotinawhite lie — nedolžna laž, laž v silito give s.o. the lie — postaviti koga na lažto give the lie to s.th. — postaviti kaj na lažII [lai]1.transitive verblagati (to komu), nalagati;2.transitive verbz lažmi zmamiti ( into v, k)he lies like a book — laže, da sam sebi verjamehe lies like a gasmeter — laže, kakor pes tečeto lie o.s. out of — z lažmi se izvleči iz česahumorously to lie in one's throat ( —ali teeth) — lagati komu v obraz, predrzno lagatiIII [lai]nounlega, položaj; počivališče (živali, ptic, rib)figuratively the lie of the land — situacija, stanje, razmereIV [lai]intransitive verbležati, počivati; nahajati se, biti v; težiti, ležati (on na duši, v želodcu); peljati (pot); juridically biti dopusten, biti dovoljen, priti v poštev; archaic prenočiti, prespati; hunting ne vzleteti (ptice); military & nautical stati, ležati (čete, ladje)to lie hid — pritajiti se, skriti seslang to lie doggo — negibno ležati, pritajiti seas far as in me lies — po svojih najboljših močeh, kolikor le moremto lie on s.o.'s hands — ležati pri kom brez koristi (nerabljeno, neprodano)to lie idle — biti neizkoriščen, mirovati (zemlja, stroj), lenuharitimilitary to lie perdu — ležati v skriti izvidniški točkiit lies with you to do it — na tebi je, da to storišjuridically to lie on s.o. — biti komu obvezanto lie in s.o.'s way — biti komu pri roki; biti komu na potiyou will lie on the bed you have made — kakor si boš postlal, tako boš ležal -
12 keep
[ki:p] 1. past tense, past participle - kept; verb1) (to have for a very long or indefinite period of time: He gave me the picture to keep.) obdržati2) (not to give or throw away; to preserve: I kept the most interesting books; Can you keep a secret?) obdržati (zase)3) (to (cause to) remain in a certain state or position: I keep this gun loaded; How do you keep cool in this heat?; Will you keep me informed of what happens?) imeti, (vz)držati4) (to go on (performing or repeating a certain action): He kept walking.) nadaljevati5) (to have in store: I always keep a tin of baked beans for emergencies.) imeti na zalogi6) (to look after or care for: She keeps the garden beautifully; I think they keep hens.) skrbeti za, rediti7) (to remain in good condition: That meat won't keep in this heat unless you put it in the fridge.) držati se8) (to make entries in (a diary, accounts etc): She keeps a diary to remind her of her appointments; He kept the accounts for the club.) voditi9) (to hold back or delay: Sorry to keep you.) zadrževati10) (to provide food, clothes, housing for (someone): He has a wife and child to keep.) vzdrževati11) (to act in the way demanded by: She kept her promise.) držati12) (to celebrate: to keep Christmas.) praznovati2. noun(food and lodging: She gives her mother money every week for her keep; Our cat really earns her keep - she kills all the mice in the house.) oskrba; stanovanje in hrana- keeper- keeping
- keep-fit
- keepsake
- for keeps
- in keeping with
- keep away
- keep back
- keep one's distance
- keep down
- keep one's end up
- keep from
- keep going
- keep hold of
- keep house for
- keep house
- keep in
- keep in mind
- keep it up
- keep off
- keep on
- keep oneself to oneself
- keep out
- keep out of
- keep time
- keep to
- keep something to oneself
- keep to oneself
- keep up
- keep up with the Joneses
- keep watch* * *I [ki:p]nounhistory osrednji grajski stolp, trdnjava, temnica; življenjske potrebščine, oskrba, stanovanje in hrana, vzdrževanje; paša, krma; military utrdba, reduta; plural igra, pri kateri zmagovalec obdrži dobitekto earn one's keep — preživljati se, zaslužiti za vsakdanji kruhII [ki:p]1.transitive verbdržati, obdržati, ohraniti, zadržati; držati se (zakona, navade); vztrajati, obdržati se; zadrževati koga; vzdrževati, čuvati, varovati, podpirati; nadzirati, na skrbi imeti, skrbeti za; imeti, voditi (trgovino), upravljati (šolo), imeti (sejo); imeti v zalogi; voditi (knjige, račune); praznovati, obhajati (praznik); imeti, gojiti (čebele, konje itd.);2.intransitive verbostati (doma, v postelji); počutiti se ( he ŋs well); držati se, ne kvariti se (hrana, vreme); kar naprej kaj delati ( she ŋs smiling); colloquially stanovati (where do you keep?)to keep s.o. at arm's length — ne dati komu do sebecommerce to keep books — voditi knjigeto keep s.o.'s counsel — varovati tujo skrivnostto keep one's countenance — ostati resen, zadrževati smehto keep clear of — izogniti se česa, čuvati se česato keep s.o. company — delati komu družboto keep company with — skupaj hoditi, družiti se zto keep s.th. dark — obdržati zase, ne izdatito keep one's end up — braniti svoja načela, opravljati svoje deloto keep an eye on ( —ali out for) —ali to keep one's eyes open ( —ali skinned) —ali to keep one's weather eye lifted — imeti odprte oči, budno pazitito keep the field — vztrajati, ne se umaknitito keep (a) guard over s.o. — čuvati kogasport to keep (the) goal — biti vratar, čuvati golGod keep you! — bog te varuj!to keep s.th. going — ohraniti kaj v tekuto keep s.o. going — komu (denarno) pomagati; ohraniti koga pri življenjuto keep one's ground — ne popustiti, vztrajati, ostati čvrstto keep early ( —ali good) hours — prihajati zgodaj domov, hoditi zgodaj spatto keep bad ( —ali late) hours — prihajati pozno domov, hoditi pozno spatto keep one's head — ne izgubiti glave, ostati mirento keep house — vzdrževati družino, gospodinjitito keep open house — biti gostoljuben, sprejemati goste ob vsakem časuto keep a good look-out — budno opazovati, pazitito keep s.o. for lunch — zadržati koga pri kosiluto keep pace ( —ali step) with — iti v korak, ne zaostajatiAmerican to keep plugging along — kar naprej garatito keep the pot boiling — životariti, komaj se prebijatito keep good relations with s.o. — ostati s kom v dobrih odnosihto keep a record of s.th. — voditi zapise o čemto keep sight of — imeti kaj pred očmi, misliti nato keep in suspense — pustiti koga v negotovosti; commerce imeti v evidenci (nerešeno zadevo)to keep track of — zasledovati (dogodke), biti na tekočemto keep one's temper — zadržati se, ne razburjati seAmerican to keep tabs on — nadzirati, budno spremljati (dogodke), zapomniti sito keep together — biti složen, držati skupajto keep watch (over, on) — stražiti koga, oprezovati za kom -
13 light
I 1. noun1) (the brightness given by the sun, a flame, lamps etc that makes things able to be seen: It was nearly dawn and the light was getting stronger; Sunlight streamed into the room.) svetloba2) (something which gives light (eg a lamp): Suddenly all the lights went out.) luč3) (something which can be used to set fire to something else; a flame: Have you got a light for my cigarette?) ogenj4) (a way of viewing or regarding: He regarded her action in a favourable light.) luč2. adjective1) (having light; not dark: The studio was a large, light room.) svetel2) ((of a colour) pale; closer to white than black: light green.) svetel3. [lit] verb1) (to give light to: The room was lit only by candles.) razsvetliti2) (to (make something) catch fire: She lit the gas; I think this match is damp, because it won't light.) prižgati (se)•- lighten- lighter- lighting
- lighthouse
- light-year
- bring to light
- come to light
- in the light of
- light up
- see the light
- set light to II1) (easy to lift or carry; of little weight: I bought a light suitcase for plane journeys.) lahek2) (easy to bear, suffer or do: Next time the punishment will not be so light.) lahek3) ((of food) easy to digest: a light meal.) lahek4) (of less weight than it should be: The load of grain was several kilos light.) lažji5) (of little weight: Aluminium is a light metal.) lahek6) (lively or agile: She was very light on her feet.) lahkoten7) (cheerful; not serious: light music.) veder, lahek8) (little in quantity; not intense, heavy, strong etc: light rain.) lahen9) ((of soil) containing a lot of sand.) prhek•- lightly- lighten- light-headed
- light-hearted
- lightweight
- get off lightly
- make light of
- travel light III = light on - past tense, past participle lit [lit] - verb(to find by chance: While wandering round the town, we lit on a very cheap restaurant.)* * *I [lait]adjective ( lightly adverb)lahek; majhne specifične teže, pod predpisano težo; nepomemben, neznaten, lahek (bolezen, kazen, napaka, delo itd.); zabaven, lahek (glasba, knjiga); prhek, rahel (zemlja, sneg, kruh); vitek, nežen, graciozen, okreten, uren; brezskrben, veder (srce); lahkomišljen, lahkoživ, frfrast (ženska); malo otovorjen, neotovorjen; nenaglašen (zlog)electrical light current — šibki tokfiguratively a light hand — obzirnost, taktlight in hand — poslušen (konj), lahko vodljivmilitary in light marching order — na pohodu z malo tovoraII [lait]adverbnalahko, rahlo, lahkolight come, light go — kakor pridobljeno, tako izgubljenoto get off light — srečno jo odnesti, biti malo kaznovanIII [lait]adjectivesvetel, jasenIV [lait]nounsvetloba, luč, razsvetljava; vir svetlobe (okno, sonce, svetilka, vžigalica, sveča, ogenj); dnevna, sončna svetloba; nautical svetilnik; iskrenje, sijaj (oči); poetically vid, nebesno telo; figuratively luč, prosvetljenjstvo, jasnost, prosvetljenec, genij; ključna beseda akrostiha; plural spoznanja, nova odkritja, nova dejstva, (umske) sposobnosti, zmožnosti; plural slang očihe appears in the light of (a scoundrel) videti je (lopov)by the light of nature — po naravni nadarjenosti, s prirojeno bistroumnostjoto bring to light — odkriti, odkopatito come to light — priti na svetlo, biti odkritpoetically light of one's eyes — vidfiguratively the light of my eyes — punčica mojega očesato give light to — razložiti, razjasnitito give s.o. a light — prižgati komu cigaretoto hide one's light under a bushel — biti preskromen, skrivati svoje sposobnostithe light of s.o.'s countenance — naklonjenost koga (uživati)to place s.th. in a good light — postaviti kaj v lepo lučto put a light to s.th. — prižgati, zažgati kajto see the light — roditi se; American spremeniti svoje stališče; religion biti prosvetljen, sprevidetito see the light of day — biti objavljen, biti prvič uprizorjento stand in s.o.'s light — jemati komu luč, biti komu na poti, figuratively motiti kogato strike a light — prižgati (vžigalico, vžigalnik)to throw ( —ali shed) light on s.th. — razložiti, razjasniti kajget out of the light! — ne jemlji mi svetlobe!, ne moti!light and shade — svetloba in senca, nasprotjaAncient Lights — opozorilen napis, da se ne sme jemati luči, ki prihaja skozi oknaV [lait]1.transitive verbprižgati, razsvetliti, vneti;2.intransitive verbprižgati se, vneti se, posvetiti, posijati;VI [lait]intransitive verb -
14 point
[point] 1. noun1) (the sharp end of anything: the point of a pin; a sword point; at gunpoint (= threatened by a gun).) konica2) (a piece of land that projects into the sea etc: The ship came round Lizard Point.) rtič3) (a small round dot or mark (.): a decimal point; five point three six (= 5.36); In punctuation, a point is another name for a full stop.) pika4) (an exact place or spot: When we reached this point of the journey we stopped to rest.) točka5) (an exact moment: Her husband walked in at that point.) trenutek6) (a place on a scale especially of temperature: the boiling-point of water.) točka7) (a division on a compass eg north, south-west etc.) stran neba8) (a mark in scoring a competition, game, test etc: He has won by five points to two.) točka9) (a particular matter for consideration or action: The first point we must decide is, where to meet; That's a good point; You've missed the point; That's the whole point; We're wandering away from the point.) točka; bistvo10) ((a) purpose or advantage: There's no point (in) asking me - I don't know.) smisel11) (a personal characteristic or quality: We all have our good points and our bad ones.) (močna/šibka) točka12) (an electrical socket in a wall etc into which a plug can be put: Is there only one electrical point in this room?) vtičnica2. verb1) (to aim in a particular direction: He pointed the gun at her.) nameriti2) (to call attention to something especially by stretching the index finger in its direction: He pointed (his finger) at the door; He pointed to a sign.) kazati s prstom3) (to fill worn places in (a stone or brick wall etc) with mortar.) zamazati razpoke•- pointed- pointer
- pointless
- pointlessly
- points
- be on the point of
- come to the point
- make a point of
- make one's point
- point out
- point one's toes* * *I [pɔint]nounkonica, bodica, ost (igle, noža, svinčnika, jezika itd.)archaic bodalo, meč; technical koničasta priprava, dleto, šilo, črtalnik, graverska igla; hunting cilj, postojanka (psov); plural udje, okončine (zlasti konjeve), parožki (jelen); grammar pika (tudi full ŋ); printing enota za velikost tiskarskih črk (0,376 mm), izbočena točka v Braillovi pisavi; mathematics točka ( point of intersection sečišče), decimalna pika; točka na zemljevidu, cesti itd.; physics stopinja (temperature na lestvici), stopnja; geography rtič; geography stran neba ( cardinal ŋs glavne strani neba); točka, kraj, mesto, cilj, namen ( point of destination namembni kraj; economy point of entry — vstopno pristanišče); trenutek, moment (odločilni, kritični; at the point of death umirajoč); točka dnevnega reda ( to differ on several ŋs ne strinjati se v več točkah); poanta, bistvo, odlika, svojstvo; cilj, namen, smisel ( there is no point in doing it nima smisla to narediti); poudarek ( to give point to one's words dati poudarek svojim besedam); (karakteristična) poteza, lastnost, odlika (his strong, weak ŋ njegova močna, šibka točka; it has its ŋs ima svoje dobre strani)economy točka pri racioniranju ali ocenjevanju blaga; sport točka ( to lose on ŋs izgubiti po točkah, ŋs win zmaga po točkah); šivana čipka; music znak za ponovitev, karakteristični motiv, tematičen vstavek; military predstraža, izvidnica; British English kretnica; economy to be on points — biti racioniran (blago)economy to put on points — racioniratiat all points — temeljito, popolnoma, v vseh ozirihat the point of — na robu, blizuat the point of the sword — z grožnjo, nasilnoat this point — v tem hipu, na tem mestu (v govoru itd.)beside ( —ali off, away from) the point — neprimeren, ne na mestuto bring to a point — dovršiti, končatito come ( —ali get) to the point — priti k stvari, priti do odločilnega trenutkato give point to s.th. — poudariti kajsport to give points to s.o. — dati komu prednost v igri, figuratively biti močnejšifiguratively nine points — skoraj vse, 90 procentovpossession is nine points of the law — če kaj imaš, imaš vedno pravin point — ustrezen, umestenin point of fact — pravzaprav, resničnoto make a point of — vztrajati na čem, poudarjatisport to make ( —ali score) a point — doseči točko; dokazati resničnost trditveto make s.th. a point of honour — smatrati kaj za častno zadevoAmerican point of origin — kraj poreklanot to put too fine a point on it — brez ovinkov povedati, ne prikrivatito press a point — vztrajati pri čem, pritiskati na kajpoint of no return aeronautics nevarna cona, figuratively od kjer ni vrnitveto stand upon points — paziti na vsako malenkost, biti prenatančento stretch ( —ali strain) a point — narediti izjemo, pogledati skozi prstepoint of view — stališče, mnenjethat is the point — to je vprašanje, to je poglavitna stvarparliament point of order — dnevni redII [pɔint]1.transitive verbostriti, šiliti (svinčnik itd.); figuratively poudariti, poudarjati (svoje besede); meriti, nameriti (at na); mathematics označiti decimalno mesto s piko, vejico; označiti z ločili, točkami; prekopati zemljo; upozoriti;2.intransitive verbkazati s prstom (at, to); upozoriti na divjačino (lovski pes); ležati, biti obrnjen, gledati (to na; hiša); medicine zoreti (gnoj)to point one's finger at s.o. — s prstom koga pokazatito point (up)on — (oči, misli) upreti v, nato point out — pokazati, opozoriti na kajto point up technical zamazati razpoke, luknje v zidu; pokazati (s prstom, glavo); American podčrtati, poudariti -
15 work
[wə:k] 1. noun1) (effort made in order to achieve or make something: He has done a lot of work on this project) delo2) (employment: I cannot find work in this town.) delo3) (a task or tasks; the thing that one is working on: Please clear your work off the table.) delo4) (a painting, book, piece of music etc: the works of Van Gogh / Shakespeare/Mozart; This work was composed in 1816.) delo5) (the product or result of a person's labours: His work has shown a great improvement lately.) delo6) (one's place of employment: He left (his) work at 5.30 p.m.; I don't think I'll go to work tomorrow.) delo2. verb1) (to (cause to) make efforts in order to achieve or make something: She works at the factory three days a week; He works his employees very hard; I've been working on/at a new project.) delati; priganjati k delu2) (to be employed: Are you working just now?) delati3) (to (cause to) operate (in the correct way): He has no idea how that machine works / how to work that machine; That machine doesn't/won't work, but this one's working.) delovati; upravljati4) (to be practicable and/or successful: If my scheme works, we'll be rich!) delovati5) (to make (one's way) slowly and carefully with effort or difficulty: She worked her way up the rock face.) s težavo napredovati6) (to get into, or put into, a stated condition or position, slowly and gradually: The wheel worked loose.) postajati bolj in bolj7) (to make by craftsmanship: The ornaments had been worked in gold.) izdelati•- - work- workable
- worker
- works 3. noun plural1) (the mechanism (of a watch, clock etc): The works are all rusted.) mehanizem2) (deeds, actions etc: She's devoted her life to good works.) dela•- work-box
- workbook
- workforce
- working class
- working day
- work-day
- working hours
- working-party
- work-party
- working week
- workman
- workmanlike
- workmanship
- workmate
- workout
- workshop
- at work
- get/set to work
- go to work on
- have one's work cut out
- in working order
- out of work
- work of art
- work off
- work out
- work up
- work up to
- work wonders* * *I [wə:k]noun(telesno ali duševno) delo; ukvarjanje, ustvarjanje, dejavnost; posel, zaposlitev; naloga; (žensko) ročno delo; delovni proces, rezultat dela, proizvod, izdelek; izdelava, obdelava, način izdelave; delovna sposobnost; težak posel, trud, muka; pogon (stroja); plural stavbna dela, stavbišče; javna dela; military utrdbe, utrdbena dela; (singular construction) tovarna, fabrika, obrat, delavnica; talilnica, livarna; technical mehanizem, gonilo, kolesje, zobčasti prenos; plural religion dobra delain work — zaposlen; (ki je) v pogonu (obratu)out of work — brez dela, brezposeln, nezaposlena work of art — umetniško delo, umetninaearth works architecture zemeljska delairon works — talilnica železa, železarnaout works architecture zunanja delaupper works nautical nadvodni del ladje; vrhnja gradba, deli ladje nad zgornjo palubowood works — lesena konstrukcija, leseni deli hiše, leseni predmetito be out of work — biti brez dela, biti brezposelnto be at work — delati, delovati, funkcioniratiit's all in the day's work — to ni (prav) nič nenavadnega, to je normalno, to je del (vsako)-dnevnega delato give s.o. the works American colloquially ozmerjati, premlatiti kogato get ( —ali to set) to work — lotiti se dela, začeti delatito make sad work of it figuratively vse uničitito make short ( —ali quick) work of — hitro opraviti z, hitro obvladatiII() [wə:k]1.transitive verbdelati (na čem), izdel(ov)ati, obdelati; narediti, proizvesti, proizvajati; poetically umetniško izdelati; plesti, tkati, izdelati na statvah; šivati; vesti; oblikovati, (iz)kovati; tiskati; mesiti; kopati (rudo), obdelovati (zemljo); commerce poslovati, poslovno potovati (po nekem področju); slang prodati; plačati (potovanje) z delom; preiskati, raziskati; mathematics izračunati, rešiti (nalogo); vplivati na (koga), nagovarjati (koga); slang prevarati, oslepariti; izvesti, uresničiti, izvršiti, povzročiti; streči (topu, stroju); uporabljati (žival) za delo, vpreči; izkoriščati (rudnik); pustiti koga, da težko dela; premikati, poganjati, gnati, gonitito work o.s. to death — ubi(ja)ti se z delom, garatito work o.s. into s.o.'s favour — pridobiti si naklonjenost kake osebeto work o.s. into a rage — pobesnetito work a change — izvršiti, povzročiti spremembocan you work the screw loose? — lahko zrahljate vijak?to work a slave to death — do smrti priganjati sužnja k delu, ubiti ga z delomservants are not worked now as they were formerly — od služinčadi se danes ne zahteva več toliko dela kot nekočit is a good scheme, but can you work it? — to je dober načrt, toda, ali ga lahko izvedete?to work one's passage nautical zaslužiti svoj prevoz z delomto work one's social relations in business — izkoriščati svoje družabne zveze poslovno;2.intransitive verbdelati, delovati, biti zaposlen (s čim); baviti se (s čim); truditi se; funkcionirati, posrečiti se, uspeti; razviti se, dozoreti; vreti; biti v pogonu, delati (stroj), prijemati eden v drugega (zobata kolesa); šivati, vesti (vezem); prebijati se (z delom); razvleči se; trzati (se) (obraz); mahati (s čim); težko, z muko se premikati, gibati; nautical križariti; besneti, biti razburkan (morje); figuratively krčevito delatiI tried but it did not work — poskušal sem, a ni se mi posrečiloto work loose — zrahljati se (vijak itd.)that won't work with me — to ne bo vplivalo name (vžgalo pri meni); -
16 hand
[hænd] 1. noun1) (the part of the body at the end of the arm.) roka2) (a pointer on a clock, watch etc: Clocks usually have an hour hand and a minute hand.) kazalec3) (a person employed as a helper, crew member etc: a farm hand; All hands on deck!) pomočnik4) (help; assistance: Can I lend a hand?; Give me a hand with this box, please.) pomoč5) (a set of playing-cards dealt to a person: I had a very good hand so I thought I had a chance of winning.) karte v roki6) (a measure (approximately centimetres) used for measuring the height of horses: a horse of 14 hands.) dlan (mera)7) (handwriting: written in a neat hand.) pisava2. verb(often with back, down, up etc)1) (to give (something) to someone by hand: I handed him the book; He handed it back to me; I'll go up the ladder, and you can hand the tools up to me.) izročiti2) (to pass, transfer etc into another's care etc: That is the end of my report from Paris. I'll now hand you back to Fred Smith in the television studio in London.) predati•- handful- handbag
- handbill
- handbook
- handbrake
- handcuff
- handcuffs
- hand-lens
- handmade
- hand-operated
- hand-out
- hand-picked
- handshake
- handstand
- handwriting
- handwritten
- at hand
- at the hands of
- be hand in glove with someone
- be hand in glove
- by hand
- fall into the hands of someone
- fall into the hands
- force someone's hand
- get one's hands on
- give/lend a helping hand
- hand down
- hand in
- hand in hand
- hand on
- hand out
- hand-out
- handout
- hand over
- hand over fist
- hands down
- hands off!
- hands-on
- hands up!
- hand to hand
- have a hand in something
- have a hand in
- have/get/gain the upper hand
- hold hands with someone
- hold hands
- in good hands
- in hand
- in the hands of
- keep one's hand in
- off one's hands
- on hand
- on the one hand... on the other hand
-... on the other hand
- out of hand
- shake hands with someone / shake someone's hand
- shake hands with / shake someone's hand
- a show of hands
- take in hand
- to hand* * *I [hænd]nounroka, prednja noga četveronožca, noga (sokolova), škarnik (rakov); spretnost, ročnost, izurjenost; strokovnjak, izvedenec; vodenje; izvedba, izvajanje; delo; pomoč; človek, sluga, delavec, mornar; plural mornarji, posadka (ladje), tovarniški delavci; postopek, način; moč, premoč, oblast, vpliv; posredovanje, posrednik; vir (podatkov); snubitev; lastnina, lastnik; kartanje, kvartač, karte v roki; urni kazalec; pisava, podpis, znak; dlan (mera, 10,16 cm); šop (banan, tobačnih listov); theatre slang ploskanje, aplavz; stran, smerall hands — vsa posadka, vsi delavcion all hands — povsod, na vseh stranehat hand — blizu, pri rokiby hand — ročno, na roko (narejeno)figuratively clean hands — čiste roke, čista vestfrom second hand — iz druge roke; ponošen, rabljen, antikvaričenheavy on hand — dolgočasen, mučenwith a high hand — drzno, predrzno, nadutohand over hand ( —ali fist) — preprijemanje (pri plezanju); figuratively na vrat na nos, hitro, igrajein hand — v roki, v delu, na razpolago, pod nadzorstvom, skupaj, vzajemno, roko v rokinear at hand — pri roki, blizua niggling hand — nečitljiva pisava, čačkaan old hand — strokovnjak, star lisjakoff hand — nepripravljen, brez obotavljanja, desna stranhands off! — roke proč!on hand — v roki, na zalogi, v breme, prisoten; American pri roki, pri sebiout of hand — nepripravljen, takoj, ekstempore, nenadzorovan, divjihands up! — roke kvišku!a slack hand — brezdelje, brezbrižnostto (one's) hand — pri roki, dosegljiv, pripravljen, na razpolagounder the hand — pod roko, skrivajunder the hand of — podpisani...the upper hand — premoč, nadvladaZ glagoli: to ask for a girl's hand — prositi dekle za roko, zasnubitito be on s.o.'s hands — biti komu na vratu, skrbito come to hand — priti v roke, dospetito change hands — menjati lastnika, priti v druge roketo fall into s.o.'s hands — priti komu v rokefiguratively to feed out of s.o.'s hand — komu iz rok jestito get s.o. in hand — dobiti koga v roketo get off one's hands — otresti se česa, znebiti seto get out of hand — iz rok se izmuzniti, izgubiti oblast nadto give one's hand to — poročiti se s kom, roko komu datito give one's hand on a bargain — v roko si seči, skleniti kupčijo, obljubitito give s.o. a free hand — dati komu proste roketo give s.o. a hand — iti komu na roko, pomagati, ploskati komuto go hand in hand with figuratively & literatureeral v korak s kom stopatito have a hand for — biti spreten, nadarjen za kajto have o.s. well in hand — dobro se obvladatito have time on one's hands — ne vedeti kam s časom, imeti mnogo prostega časato let one's temper get out of hand — ne obvladati se, podivjatito lay hands on — vzeti, najti, roko na kaj položitito lay hands on o.s. — roko nase položiti, napraviti samomorto put one's hand in one's pocket — seči v žep, prispevati v denarjufiguratively to put one's hands on — najti, spomniti seto put ( —ali set, turn) one's hands to — v roke vzeti, poprijeti seto shake s.o. by the hand — stisniti komu rokoto show one's hand — ali to have a show of hands figuratively odkriti svoje karte, pokazati svoj pravi namenit shows a master's hand — mojstrsko je, kaže na mojstrato take s.o. by the hand — koga za roko prijeti, figuratively vzeti koga pod svoje okriljeto take in hand — vzeti v roke, lotiti seto take s.th. off one's hands — kupiti kaj od koga; pomagati komu, da se česa znebifiguratively to wash one's hands of — umiti si roke, odkloniti odgovornostto win hands down — z lahkoto dobiti, igraje zmagatiII [hænd]transitive verbvročiti, podati; voditi za roko, spremiti; podati roko v pomoč; ravnati s, znautical zviti jadra; American slang to hand it to s.o. — nekomu povedati, komu poročatiAmerican slang you must hand it to him — to mu moraš pustiti, to mu moraš priznatito hand s.o. in (out of) the car — pomagati komu v avto (iz avta) -
17 out
(to allow to come in, go out: Let me in!; I let the dog out.) spustiti noter, izpustiti* * *I [áut]adjectivezunanji; sport ki ni na udarcu (kriket), ki ni na domačem igrišču, ki je izven igrišča; politics ki ni v vladi; ki odhaja (vlak)II [áut]adverb1.2.zunaj, zdoma ( he is ŋ zunaj je, ni ga doma);3.ne na delu ( a day ŋ prost dan);4.militaryna (bojnem) polju, nautical na morju;5.ne v zaporu ( out on bail na svobodi proti kavciji);6.priobčen (knjiga the book came out in June), predstavljen javnosti (dekle);7.odkrit ( the secret is ŋ tajna je prišla na dan);8.sportzunaj, ven, ne v igri, izven igrišča; (boks) knockoutiran;9.politicsne v vladi ( the democrats are ŋ);10.ne v vaji ( my fingers are ŋ);11.porabljen, ne na zalogi ( the potatoes are ŋ);12.do kraja, čisto (to hear s.o. ŋ koga do kraja poslušati, tired ŋ čisto izčrpan);13.izpahnjen (roka), ki preplavlja (reka);14.napačen, zmoten ( his calculations are ŋ njegovi računi so napačni);15.dan v najem (zemlja), izposojen (knjiga);16.jasno, glasno ( to laugh ŋ glasno se zasmejati, speak ŋ! govori glasneje!, povej že jasno in glasno!);17.aeronauticskončan (pogovor);18.raznoout and out — popolnoma, docelaout and about — (zopet) na nogah, pokonciout and away — daleč (najboljši itd.)to be out — miniti, ne biti v modi, biti na izgubi, biti zunaj, ne biti doma, ne priti v poštev, iziti (knjiga), ne goreti, biti ugašenthat is out! — ne pride v poštev!to be out for s.th. — iskati kaj, zavzeti se za kajto be out with s.o. — ne biti več prijatelj, biti hud na kogato have it out with s.o. — razčistiti stvar s komout with him! — ven ga vrzi!III [áut]prepositioniz, ven, izven, zaradifrom out — iz, izvento be out of one's depth — ne znati dovolj; prevzeti seto be out of a thing — ne imeti več česa, zmanjkatito bo out of it — ne imeti pojma, ne biti vključenout of keeping with — neharmoničen, neprimerenout of place — ne na pravem mestu, neumestenout of the question — nemogoče, ne pride v poštevout of shape — izmaličen, v slabi kondicijiout of sorts — razdražljiv, sitenout of the way — odročen, nenavadenout of wedlock — nezakonski, ne v zakonu (otrok)out of one's own head — sam od sebe, na svojo pobudoeconomy out of stock — razprodan, ne več na zalogiIV [áut]interjectionpoberi se!, izgini!archaic out upon you! — sram te bodi!V [áut]1.transitive verb(s silo) ven vreči; knockoutirati;2.intransitive verbpriti na danVI [áut]nounzunanja stran; izhod (tudi figuratively)printing izpustitev besede ali besed v tekstu; American plural spor; American economy plural pošle zaloge ali blago; politics plural tisti ki niso na oblasti, opozicija; American at outs with everyone — z vsemi skregan -
18 square
[skweə] 1. noun1) (a four-sided two-dimensional figure with all sides equal in length and all angles right angles.) kvadrat2) (something in the shape of this.) kvadrat3) (an open place in a town, with the buildings round it.) trg4) (the resulting number when a number is multiplied by itself: 3 × 3, or 32 = 9, so 9 is the square of 3.) kvadrat2. adjective1) (having the shape of a square or right angle: I need a square piece of paper; He has a short, square body / a square chin.) kvadraten2) ((of business dealings, scores in games etc) level, even, fairly balanced etc: If I pay you an extra $5 shall we be (all) square?; Their scores are (all) square (= equal).) izenačen; bot3) (measuring a particular amount on all four sides: This piece of wood is two metres square.) kvadraten, na kvadrat4) (old-fashioned: square ideas about clothes.) staromoden3. adverb1) (at right angles, or in a square shape: The carpet is not cut square with the corner.) pravokotno2) (firmly and directly: She hit him square on the point of the chin.) naravnost4. verb1) (to give a square shape to or make square.) dati kvadratasto obliko2) (to settle, pay etc (an account, debt etc): I must square my account with you.) poravnati3) (to (cause to) fit or agree: His story doesn't square with the facts.) ujemati se4) (to multiply a number by itself: Two squared is four.) kvadrirati (število)•- squared- squarely
- square centimetre
- metre
- square root
- fair and square
- go back to square one
- a square deal* * *I [skwʌ/ə]1.nounmathematicskvadrat; četverokotnik; četverokoten trg z drevjem ali obkrožen s stanovanjskimi poslopji; American četverokoten blok hiš, obkrožen od štirih ulic; polje na šahovnici; kotnik, oglomer, naprava v obliki črke L —, ali T — za dobivanje ali preverjanje pravih kotov; mathematics kvadratno število; površinska mera (100 kvadratnih čevljev); military četverokotna razporeditev vojakov, karé; črke, razporejene v četverokotniku tako, da navpično in vodoravno dajejo iste besede; slang malomeščan, buržuj, filisterby the square — točno, natančnoon the square — pravokotno; figuratively odkrito, pošteno, lojalno, fairout of square — ne pod pravim kotom, figuratively ne takó kot običajno, ne v redutwo squares up American dva bloka hiš naprej (dlje, dalje)to act on the square figuratively pošteno (lojalno) ravnatito be on the square — biti prostozidar; military defilirati za pregledto raise to a square mathematics kvadrirati;2.adjective ( squarely adverb)kvadraten, četverokoten, četveroogeln, štirioglat, ki je pod pravim kotom (to k, do), pravokoten; oglat; četveren; mathematics kvadraten; figuratively odkrit, jasen, brez ovinkov ali namigovanj; reden, urejen, pošten, pravičen, vrl, iskren; popoln, temeljit, izdaten (obrok), obilen; močan, plečat, širok(ih pleč); pomemben; ki je plačal dolg, uredil račune, se je poravnal ( with z), poravnan, bot, slang staromoden, filistrskisquare dance — kvadrilja, četvorka (ples)the square man in the square hole figuratively pravi mož na pravem mestua square meal — izdaten, obilen jedilni obrok, obedsquare measure — ploščinska, površinska meraa square peg in a round hole — oglat klin v okrogli luknji, figuratively oseba, ki po svoji sposobnosti ne ustreza svojemu (službenemu) položaju, svojemu poslusquare root mathematics kvadratni korena square refusal — jasna, gladka odklonitevto be square with all the world — biti v složnosti z vsemi ljudmi; nikomur ne biti nič dolžanI expect a square deal — pričakujem pošten, pravičen postopekto get square with s.o. — poravnati račune s kom, poplačati koga, biti bot s komI put everything square before I left — preden sem odpotoval, sem vse spravil v red;3.adverbpravokotno, pod pravim kotom; figuratively spodobno, odkrito, pošteno; American naravnost, direktno, gladkoII [skwʌ/ə]1.transitive verbdati (čemu) kvadratasto ali četverokotno (četverooglato) obliko, napraviti (kaj), otesati četverooglato; dati (čemu) pravokotne robove; položiti (kaj) pravokotno; mathematics kvadrirati (število); karirati (papir); urediti, razporediti (kaj) (by po, v skladu z); prilagoditi, prirediti (kaj) (to čemu); izravnati; uskladiti ( with z); saldirati; izplačati, zadovoljiti (koga); sport končati (tekmo) neodločeno; slang utišati, podkupiti (koga), "mazati" (komu); nautical namestiti križe jambora pravokotno na ladijski trup;2.intransitive verbnapraviti, delati pravi kot; imeti četverooglato obliko; poševno sedeti (na sedlu); skladati se, ujemati se (o računu); biti v skladu ( with z); spraviti se v sklad; urediti svoje zadeveto square (up) accounts with s.o. — poravnati račune s kom (tudi figuratively), obračunati s komto square the circle — kvadrirati krog, figuratively lotiti se nečesa nemogočegato square one's elbows — razširiti komolce, s komolci si napraviti (dobiti) prostorto square o.s. with s.o. — pogoditi se s kom, (zopet) se zlágati s komhe tried to square the police slang skušal je podkupiti policijoto square one's shoulders figuratively ostati trdovraten, hoteti doseči svojeto square a theory to fit the facts — prilagoditi teorijo, da ustrera dejstvom (praksi)to square one's way of living to ( —ali with) one's square means — svoje življenje prilagoditi ali urediti ustrezno svojim dohodkom; -
19 get
[ɡet]past tense - got; verb1) (to receive or obtain: I got a letter this morning.) dobiti2) (to bring or buy: Please get me some food.) nabaviti3) (to (manage to) move, go, take, put etc: He couldn't get across the river; I got the book down from the shelf.) priti; dobiti4) (to cause to be in a certain condition etc: You'll get me into trouble.) spraviti v5) (to become: You're getting old.) postati6) (to persuade: I'll try to get him to go.) prepričati7) (to arrive: When did they get home?) priti8) (to succeed (in doing) or to happen (to do) something: I'll soon get to know the neighbours; I got the book read last night.) uspeti9) (to catch (a disease etc): She got measles last week.) dobiti10) (to catch (someone): The police will soon get the thief.) ujeti11) (to understand: I didn't get the point of his story.) doumeti•- getaway- get-together
- get-up
- be getting on for
- get about
- get across
- get after
- get ahead
- get along
- get around
- get around to
- get at
- get away
- get away with
- get back
- get by
- get down
- get down to
- get in
- get into
- get nowhere
- get off
- get on
- get on at
- get out
- get out of
- get over
- get round
- get around to
- get round to
- get there
- get through
- get together
- get up
- get up to* * *I [get]1.transitive verbdobiti; pridobiti zaslužiti; vzeti, jemati; preskrbeti, nabaviti, omisliti si, kupiti; spraviti, spravljati (pridelke); doseči; ujeti; razumeti, naučiti se, doumeti; zvedeti; dati si narediti; American slang razjeziti, razdražiti;2.intransitive verbpostati; priti, dospeti; napotiti se; navaditi se; American slang popihati joto get the better of s.o. — premagati kogato get the best of s.th. — najbolje opravitito get clear of — znebiti, otresti seslang get cracking! — loti se posla!to get even with s.o. — obračunati s komto get one's eye in — navaditi se, prilagoditi seslang to get s.o.'s goat — razjeziti, razdražiti kogaget you gone! — proč od tod, izgini(te)!to get the goods on s.o. — dobiti dokaze proti komuto get a grip of — obvladati, premagatislang to get a big hand — zelo ugajati, doživeti velik uspehto get the hang of s.th. — razumeti, doumeti kajto have got to — (z nedoločnikom) morati, biti prisiljenAmerican slang to get in Dutch with — zameriti se komucolloquially to get the kick out of s.th. — uživati nad čimslang to get left — razočarati se, podlečito get it (in the neck) — biti grajan, kaznovato get on s.o.'s nerves — dražiti kogato get possession of s.th. — polastiti se česato get s.o. — razumeti koga; imeti koga za norcaslang to get the raspberry — biti zasmehovanslang to get rattled — zmesti se, postati živčento get a rise out of s.o. — razdražiti kogato get a slip — pelin dobiti, biti zavrnjento get the start of s.o. — prehiteti kogato get the wind of s.th. — zvedeti, zavohati, zaslutiti kajfiguratively to get the wind up — prestrašiti seto get the worst of the bargain — zgubiti, biti premaganto get s.o. wrong — napačno koga razumetito get used to doing s.th. — navaditi se česato get the upper hand of s.o. — premagati kogaII [get]nounmladiči, potomci, zarod; pridobitev -
20 water
['wo:tə] 1. noun(a colourless, transparent liquid compound of hydrogen and oxygen, having no taste or smell, which turns to steam when boiled and to ice when frozen: She drank two glasses of water; `Are you going swimming in the sea?' `No, the water's too cold'; Each bedroom in the hotel is supplied with hot and cold running water; ( also adjective) The plumber had to turn off the water supply in order to repair the pipe; transport by land and water.) voda2. verb1) (to supply with water: He watered the plants.) zaliti2) ((of the mouth) to produce saliva: His mouth watered at the sight of all the food.) sliniti se3) ((of the eyes) to fill with tears: The dense smoke made his eyes water.) solziti se•- waters- watery
- wateriness
- waterborne
- water-closet
- water-colour
- watercress
- waterfall
- waterfowl
- waterfront
- waterhole
- watering-can
- water level
- waterlily
- waterlogged
- water main
- water-melon
- waterproof 3. noun(a coat made of waterproof material: She was wearing a waterproof.) dežni plašč4. verb(to make (material) waterproof.) napraviti nepremočljivo- water-skiing
- water-ski
- watertight
- water vapour
- waterway
- waterwheel
- waterworks
- hold water
- into deep water
- in deep water
- water down* * *I [wɔ:tə]1.nounvoda, vodna površina; reka, morje; plural vodé, vodovje, voda, morje; slatina, mineralna voda; plima in oseka; chemistry vodna raztopina; technical vodni sijaj, blesk (na draguljih); spreminjanje barv (na tkanini); medicine seč, urin; solze; slina; znojabove water — nad vodo, plavajoč; figuratively finančno trdenby water — po vodi, po vodni potion the water — v čolnu, na ladji; na morjuas a fish out of water figuratively kot riba na suhemin deep water(s) — v težavah, v neprilikah, v škripcihbetween wind and water figuratively na ranljivem mestu, v ranljivo mestoin low water figuratively (biti) v slabih razmerah, na suhemlike water figuratively izdatno, potratnoof the first water — (dragulj) prvega sijaja, najboljše vrstewater bewitched colloquially zvodenela redka pijača (čaj, alkoholna pijača)water on the brain figuratively vodenoglavechigh water — plima; figuratively vrhunec, kulminacijalow water — oseka; figuratively najnižji nivó, najslabši rezultatmineral water — slatina, mineralna vodared water — krvav urin, sečstrong water obsolete žganjewritten in water figuratively prehoden, kratkotrajen, na pesku zgrajen; ki se bo uresničilto be on the water — biti na ladji, na poti z ladjoto be in hot water — biti v nepriliki, v škripcihto be in smooth water — biti v ugodnih razmerah, uspevatito cast one's bread upon the waters — izkazati dobroto, ne da bi pričakovali zahvaloto fish in troubled waters figuratively v kalnem ribaritito get into hot water for — priti (zaiti) v neprilike (v stisko, v škripce)to make foul water nautical jadrati v plitvi vodito pour oil on the waters figuratively izgladiti, poravnati, odstraniti zapreke; umiritito spend money like water figuratively za prazen nič trošiti denarto throw cold water on figuratively posmehovati se (čemu), ohladiti, politi z mrzlo vodo; zmanjšati veselje ali navdušenje za; spodnesti, preprečiti, onemogočitito take the water — (o ladji) biti splavljen, porinjen v vodoto take ( —ali to drink) the waters — piti mineralno vodo, zdraviti se s slatino ( at Radenci — v Radencih)still waters run deep — tiha voda globoko dere (bregove podira);2.adjectivevodniwater balance technical libelawater bus — vodni avtobus, hidrobuswater ski — vodna smučka; intransitive verb smučati se na vodiII [wɔ:tə]transitive verb(po)škropiti ( streets — ceste); zalivati ( plants — rastline); namočiti, namakati, ovlažiti, napeljati vodo na; razredčiti z vodo, zvodeniti (milk, wine — mleko, vino); napojiti, napajati ( animals — živali); oskrbeti, oskrbovati z vodo ( an engine — stroj); economy povečati dolg ali kapital (podjetja) z izdajo novih delnic brez kritja; moarirati (tkanino)to water down — zvodeniti, razredčiti; figuratively omiliti, ublažitito water down one's claims — ublažiti, zmanjšati svoje zahtevehe watered his lecture — zavlačeval (razvlekel) je svoje predavanje; intransitive verb puščati vodo; liti solze, solziti se (oči); izločati vodo, slino; zmočiti se, ovlažiti se; napajati se, piti, iti se napajat (živali); oskrbeti se z vodo; piti mineralno (delati kuro z) zdravilno vodo, zdraviti se s slatino; hunting iti v vodo (pes)to make s.o.'s mouth water — napraviti, da se komu pocedijo slinemy mouth watered (for, after) — sline so se mi pocedile (po, za)to water the stock economy izda(ja)ti nove delnice (brez povečanja glavnice), zvodeniti (delniški kapital)
См. также в других словарях:
bíti — bíjem nedov., 3. mn. stil. bijó; bìl (í ȋ) 1. močno, ostro zadevati se ob kaj: dež bije ob okna; plešoče noge bijejo ob tla; debele kaplje so mu bile v lice; veter jim bije v obraz; toča bije po strehi / preh., pesn. kolesa bijejo enakomerno… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
biti — bȉti1 dv. (pomoćni gl.) <prez. supl. jèsam, enkl. obl. sam, odrični obl. nísam/nijésam jez. knjiž. ekspr., 1. l. jd prez. bȕdēm, impf. bȉjāh/bjȅh, aor. bȉh/bȉše sr, pril. sad. bȕdūći, pril. pr. bȋvši, prid. rad. bȉo/bíla ž> DEFINICIJA 1.… … Hrvatski jezični portal
bı̏ti — bı̏ti1 dv. (pomoćni gl.) 〈prez. supl. jèsam, enkl. obl. sam, zanijekani obl. nísam/nijésam jez. knjiž. ekspr., impf. bı̏jāh/bjȅh, aor. bı̏h, pril. sad. bȕdūći, pril. pr. bîvši, prid. rad. bı̏o/bíla ž〉 1. {{001f}}kao spona imenskog predikata… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
rôka — e in é ž, tož. ed. in mn. v prislovni predložni zvezi tudi róko róke (ó) 1. okončina človeka, ki se uporablja za prijemanje, delo: dvigniti, skrčiti roko; iztegovati roke proti materi; prekrižati roke na prsih; zlomiti si obe roki; dolge,… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
za — prisl. izraža soglasje, pritrditev: biti, govoriti za; glasovati za / dobro premisliti vse, kar govori za in proti; ekspr. nekateri so za, drugi proti; neskl. pril.: glasovi za; dokazi za in proti; sam.: ekspr. ob številnih proti je pričakoval… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
ostáti — ostánem dov. (á ȃ) 1. ne prenehati biti, se nahajati na določenem prostoru, v določenem kraju: vsi so odšli, le on je ostal; ostati na deželi, v mestu / slike so ostale na steni; v steklenici je ostala samo gošča / listje ne bo dolgo ostalo na… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
gláva — e stil. é ž, rod. mn. gláv (á) 1. del človeškega ali živalskega telesa, v katerem so osrednji živčni centri in nekatera čutila: glava ga boli; glava mu je klonila, omahnila na prsi; dvigne glavo in ga bistro pogleda; z dlanmi podpreti glavo;… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
léto — 1 a s (ẹ) 1. čas dvanajstih mesecev, ki se začne 1. januarja in traja do 31. decembra: leto ima 365 dni; lansko, letošnje, preteklo, prihodnje leto; prva četrtina leta; na koncu, ob koncu, v začetku leta / koledarsko leto od 1. januarja do 31.… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
íti — grém in grèm nedov. in dov., grémo in grêmo stil. gremò, gréste in grêste stil. grestè, gredó in gredò in gréjo stil. grejò; bom šèl in pójdem itd.; pójdi pójdite tudi pojdíte, stil. ídi ídite; šèl šlà šlò tudi šló (ȋ ẹ, ȅ pọ̑jdem pọ̄jdi) 1 … Slovar slovenskega knjižnega jezika
znȁti — nesvrš. 〈prez. znȃm/znádem, imp. znȃj, pril. sad. znȁjūći/znádūći, prid. rad. znȁo, prid. trp. znȃn〉 1. {{001f}}(što) (osobito) poznavati neki predmet, biti upućen u što 2. {{001f}}(što) biti vješt u čemu [∼ strane jezike; ∼ cijeniti čije… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
znati — znȁti nesvrš. <prez. znȃm/znádem, imp. znȃj, pril. sad. znȁjūći/znádūći, prid. rad. znȁo, prid. trp. znȃn> DEFINICIJA 1. (što) (osobito) poznavati neki predmet, biti upućen u što 2. (što) biti vješt u čemu [znati strane jezike; znati… … Hrvatski jezični portal